Solarni paneli na školi i malo električno vozilo

Riječ je o projektu održivoga razvoja kojim su obuhvaćeni obnovljivi izvori energije kroz inovativnu PV-T solarnu tehnologiju (40 solarnih panela) povezanu s električnim vozilom i mobilnim sustavom baterija. Projektom se potiče poduzetništvo kroz učeničku zadrugu „Maslina“, recikliranje i razvrstavanje otpada kroz program Udruge za održivi razvoj Hrvatske (UZOR) te dijeljenje podataka sa 112 država svijeta kroz program GLOBE koji sponzorira NASA.

- Realizacijom ovoga projekta kroz suvremenu solarnu tehnologiju škola bi smanjila troškove grijanja i električne energije, a u ljetnim mjesecima kada škola ne radi cjelokupna proizvodnja električne energije trebala bi se distribuirati u HEP-ov distributivni sustav i od toga segmenta škola bi zaradila dodatan novac , kaže ravnatelj škole Marin Pavičić, dodajući kako tek treba s resornim ministarstvom i HEP-om dogovoriti preuzimanje tog dijela energije.

Škola u Škabrnji bit će energetski pasivna škola

Pored financijskih ušteda koje bi škabrnjska škola ostvarila realizacijom ovoga projekt, a ona bi se na godišnjoj razini kretala do sto tisuća kuna koliko danas iznose troškovi utrošene električne energije i grijanja na lož ulje. Voditeljica projekta, učiteljica Ivana Ražov ističe i poduzetnički dio projekta kojim je  obuhvaćena lokalna, tradicionalna kultura uzgoja maslina i povezivanje učeničke zadruge s Dolinom maslina u neposrednoj blizini Škabrnje u kojoj se nalaze ekološki nasadi sedam tisuća mladih maslina kao i učeničke kreativne radionice.

- Svrha poduzetničkog dijela projekta je inspirirati nove naraštaje eko poduzetnika, budući da kultura uzgoja maslina seže u daleku povijest  još od starih Liburna. Dobivenim novcem  planirano je za potrebe novootvorene školske kuhinje nabavit  malo dostavno električno vozilo. Implementacijom cjelokupnoga projekta škola bi u konačnici postala prva pasivna škola u Hrvatskoj, ističe voditeljica projekta Ivana Ražov,dodajući, kako je u projekt uklopljen i GLOBE program kojim se prati stanje okoliša mjerenjem i opažanjem na području atmosfere, vode, tla i pokrova koji bi se provodio u školskom masliniku u kojemu je zasađeno 50 maslina. 

Trust mozgova i kreativnih umova

Projekt Sretna škola plave ekonomije inspiriran je ekonomskim modelom održivog razvoja koji je osmislio Belgijac Gunter Pauli. Japanska vlada i UN pozvali su poduzetnika i vizionara Guntera Paulija da osmisli nove poslovne modele kao uvod u Protokol iz Kyota iz 1997. godine. ZERI Fondacija osnovana je iste godine pri sveučilištu UN-a u Tokiju i globalni je “trust mozgova” kreativnih umova, od znanstvenika do poduzetnika. Tako je i nastala Plava ekonomija, koja je inače uvedena u sve vrtiće i škole u Kini pomoću dječjega obrazovnog programa ZERI fondacije.

Na škabrnjskom projektu Plave ekonomije surađivali su Mirko Krtalić iz Doline maslina, udruga UZOR iz Koprivnice i Ina Matijević koordinator projekta.